Arhiva
GENERO #26, 2022
Broj: 26
Godina: 2022
ISSN: 1451-2203 (Print)
ISSN: 2620-181X (Online)
Izdavač: Centar za studije roda i politike i Centar za studije kulture, Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Beogradu
Impresum: Preuzmite kao pdf
Sadržaj
TEMAT: NASILJE PREMA ŽENAMA – IZAZOVI U POSTIZANJU STANDARDA U PREVENCIJI, ZAŠTITI, PODRŠCI I INTEGRISANIM POLITIKAMA
KONVENCIJA SAVETA EVROPE O SPREČAVANJU I BORBI PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U PORODICI U SLOVENIJI
Apstrakt: Istanbulska konvencija je stupila na snagu u junu 2015. godine u Republici Sloveniji. Sa stanovišta analize javnih politika i aktivizma nevladinog sektora, procesi potpisivanja i ratifikovanja konvencije su bili izuzetno zanimljivi. U tim procesima su se mogli videti neznanje i stereotipi kod nekih ministara i birokrata, ali i visok nivo razumevanja problema nasilja prema ženama, posvećenost ljudskim pravima i instrumentima za njihovo implementiranje, pa čak i aktivizam, kod drugih ministara, birokrata, parlamentaraca, predstavnika i predstavnica gradske vlade. Oni su sarađivali sa (ženskim) nevladinim organizacijama i mobilisali javnost: od sportista i sportistkinja, pevača i pevačica, do „običnih” ljudi. Na kraju, javni pritisak i ekspertiza su bili odlučujući za ratifikaciju Konvencije.
Sa usvajanjem Zakona o sprečavanju nasilja u porodici 2008. godine, Slovenija je počela sa razvojem sistema u kojem možemo videti proaktivni pristup koji podrazumeva aktivnu intervenciju i razmenu informacija između različitih institucija. Iako je poslednjih godina došlo do značajnog napretka, još uvek je dug put pred Slovenijom u borbi protiv nasilja protiv žena. U tekstu se ukazuje na neophodnost rešenja sledećih problema: problema neprijavljivanja nasilja u porodici, zatim problema nepoverenja žrtava u institucije, pitanja (ne)znanja i nedostatka obuke profesionalaca u institucijama, problema neformiranja multidisciplinarnih timova, problema tretiranja ‘lakših’ oblika nasilja kao prekršaja, itd. Tekst naglašava da je nasilje prema žena povezano sa nasiljem u porodici i deo je ovog sistema. Razumevanje i imenovanje nasilja prema ženama kao uzroka i posledice rodne neravnopravnosti i dalje ostaje ućutkano.
Ključne reči: Slovenija, Istanbulska konvencija, GREVIO, nasilje prema ženama, nasilje u porodici, rodna naravnopravnost, multidisciplinarni timovi, multisektorska saradnja, policija
Strana: 1-27
Jezik: Engleski
SEKUNDARNA VIKTIMIZACIJA U ITALIJI: ZAŠTO JE NEOPHODNO OBRAZOVANJE SUDIJA, ADVOKATA I SUDSKIH EKSPERATA O RODNO ZASNOVANOM NASILJU PREMA ŽENAMA
Apstrakt: Članak se fokusira na sekundarnu viktimizaciju u Italiji i pokazuje da sudije, advokati i sudski eksperti i ekspertkinje koji rade na slučajevima rodno zasnovanog nasilja prema ženama često nisu specijalizovani za ovaj oblik nasilja, što prouzrokuje sekundarnu viktimizaciju. Eksperti svoje sudove često zasnivaju na seksističkim stereotipima poput stereotipa o „savršenoj žrtvi”, i na osnovu njih dovode u pitanje pouzdanost izjava žrtve koja je preživela nasilje, minimizuju nasilje u porodici kao partnerski konflikt, izbegavaju izricanje preventivnih mera i ispituju intimni život žrtava seksualnog nasilja. Pored toga, žene se često posmatraju kao manipulatorke nad decom, i to preko pozivanja na takozvani „sindrom otuđenja od roditelja”, dok u ovim procesima i postupcima zvaničnih organa nedostaje pristup usmeren na žrtvu: susreti između žrtve i njenog partnera se organizuju bez odgovarajuće procene rizika, dok se pravni lekovi žrtvama nasilja ne obezbeđuju i dodatno je otežano dobijanje odgovarajuće nadoknade.
U tekstu se ispituje sekundarna viktimizacija pozivanjem na GREVIO izveštaj iz 2020. godine, izveštaj italijanskih ženskih nevladinih organizacija iz 2018. godine, i na izveštaje dve italijanske parlamentarne komisije. Ispituju se i relevantni slučajevi pred Evropskim sudom za ljudska prava. Glavna teza članka je da je nužno feminističko obrazovanje i obuka italijanskih sudija, advokata i drugih sudskih eksperata i ekspertkinja koji se bave slučajevima rodno zasnovanog nasilja prema ženama.
Ključne reči: Italija, sekundarna viktimizacija, feminističko obrazovanje, pravosuđe, rodno zasnovano nasilje prema ženama, stereotipi
Strana: 29-55
Jezik: Engleski
KOMUNIKATIVNO DELOVANJE I ISTANBULSKA KONVENCIJA
Apstrakt: U ovom tekstu se povezuju teorija komunikativnog delovanja i Istanbulska konvencija da bi se ispitala racionalnost u osnovi ovog međunarodnog ugovora o ljudskim pravima. Tekst analizira da li se unutar Istanbulske konvencije može odvijati argumentacija i da li ona daje osnovu za argumentativnu racionalnost. U tekstu se ukazuje da Istanbulska konvencija ima potencijal za raspravu, koji joj je i neophodan imajući u vidu da nema gotovo nikakvu moć ni ovlašćenja na raspolaganju da primeni odredbe navedene u Konvenciji niti da sankcioniše odstupanja i neslaganja. Za države koje su ratifikovale Istanbulsku konvenciju, ona obezbeđuje okvirne uslove za argumentativnu racionalnost praveći kompromis u zajedničkom svetu života (lifeworld), uključivanjem javne sfere i podsećanjem na idealnu govornu situaciju. Dalje, teorija kominikativnog delovanja pomaže u objašnjavanju neslaganja u vidu odbijanja da se ratifikuje Konvencija ili povlačenja iz Konvencije. Razmatranjem ideološkog backlash-a u nekim državama članicama Saveta Evrope, ovaj tekst pokazuje da ove države nisu deo zajedničkog sveta života koji izjednačava ljudska prava sa ženskim ljudskim pravima.
Ključne reči: Istanbulska konvencija, Savet Evrope, ljudska prava, komunikativno delovanje
Strana: 57-78
Jezik: Engleski
STUDIJE I ČLANCI
MATERINSTVO I MIR U ČASOPISU ŽENSKI POKRET (1920–1938)
Apstrakt: Između dva svetska rata, žene okupljene oko Društva za prosvećivanje žene i zaštitu njenih prava (kasnije Alijanse ženskih pokreta) aktivno su učestvovale u radu pacifističkih organizacija poput Lige naroda, Ženske međunarodne lige za mir i slobodu i Male feminističke antante. Pacifizam je bio jedna od najznačajnijih tema tokom izlaženja glasila Društva, feminističkog časopisa Ženski pokret (1920–1938), naročito od kraja dvadesetih godina, kada je bilo sve izvesnije da svet ide ka novom ratu. Časopis je pratio i redovno izveštavao o aktivnostima i dometima pacifističkih organizacija.
U Ženskom pokretu pacifizam se obično shvatao kao „prirodno” područje delovanja žena. Ako žene dobiju biračko pravo, smatrale su feministkinje, više neće biti ratova jer će žene uvek glasati za politike mira. Tvrdnja da su žene protiv rata uglavnom se zasnivala na ideji o ženskim osobinama koje se tradicionalno vezuju za materinstvo, poput brižnosti, empatije, strpljenja, nenasilnosti. Ovaj rad se fokusira na stavove iznete u časopisu o ulozi majki u izgradnji nekonfliktnog društva i očuvanju svetskog mira. Majke su smatrane vaspitačicama budućih generacija koje obnavljaju nacije. Očekivano je da se one protive ratu jer u njemu gube muževe i sinove. Iako ređe, ovakva stanovišta su problematizovana u časopisu, pa će se rad i na to osvrnuti.
Ključne reči: materinstvo, pacifizam, feminizam, studije periodike, studije mira, međuratni period
Strana: 81-100
Jezik: Srpski
NADZOR I DISCIPLINA U ROMANU SLUŠKINJINA PRIČA MARGARET ATVUD
Apstrakt: U ovom radu se analiziraju društvene prakse u fiktivnoj republici Gilad u romanu Sluškinjina priča Margaret Atvud. Navodi se, pre svega, sociopolitički kontekst u kojem nastaje roman, kao i stvarni događaji u ljudskoj istoriji koji su bili inspiracija za društveno uređenje teokratije u Giladu. Fokus ovog rada je na mehanizmima i strategijama kojima se kontrolišu podanici Gilada, a posebno žene. Analiziraju se društveni činioci koji održavaju ograničenu političku moć žena kao što su, pre svega, ginocentrična mizoginija, to jest, nedostatak ženske solidarnosti u Giladu, pa zatim i uspostavljanje i održavanje discipline. Kao podloga za analizu društvenog odnosa nadređeni–podređeni poslužilo je delo Mišela Fukoa Nadzirati i kažnjavati: nastanak zatvora. Daljim razlaganjem metoda uspostavljanja dominacije pojavljuju se i kontrola oblačenja, jezika, kretanja i vremena koji imaju bitnu ulogu u instrumentalizaciji ženskih tela da služe patrijarhatu i održavanju hrišćanske fundamentalističke dogme. Uloge sestrinstava se razlikuju u ovom cilju, svako sestrinstvo je ograničeno u svojim društvenim funkcijama. Tako je jedna od glavnih tema koju ovaj rad obrađuje upravo način na koji se žene koje pripadaju određenom sestrinstvu primoravaju da ispunjavaju svoje očekivane društvene funkcije i tako služe vlasti, samim tim žrtvujući ne samo svoja politička prava, već i osnovno pravo na dostojanstven život svake žene pojedinačno.
Ključne reči: Margaret Atvud, Sluškinjina priča, solidarnost, ginocentrična mizoginija, distopija
Strana: 101-126
Jezik: Srpski
GRADITELJKE DRUGIH PUTEVA
Apstrakt: U tekstu se analizira novopokrenuta edicija Graditeljke, koju je urednica Tatjana Janković inicirala u okviru izdavačke delatnosti kragujevačke Narodne biblioteke „Vuk Karadžić”. Razmatraju se dva dosad objavljena izdanja, relevantna za feminističku istoriju i istoriju feminizma u granicama današnje Srbije i nekadašnje Jugoslavije. Reč je o sledećim izdanjima: Katarina Bogdanović. 2021. Govoriti o Njujorku. Prir. Tatjana Janković. Kragujevac: Narodna biblioteka „Vuk Karadžić”; Selena Dukić. 2022. Pređa. Priče, putopisne reportaže i publicistički tekstovi. Prir. Tatjana Janković. Kragujevac: Narodna biblioteka „Vuk Karadžić”. Problemski se, iz feminističke perspektive, upućuje na kontekst zavičajno i rodno motivisanih rekonstrukcija delovanja autorki i intelektualki, na njegove prednosti i nedostatke, te nude kako sažeti osvrti na bi(bli)ografije Katarine Bogdanović i Selene Dukić, tako i smernice i podsticaji za revizije i rekonceptualizacije samih rodno motivisanih istraživačkih i priređivačkih poduhvata, ali i patrijarhalnih i patrilinearnih književnoistorijskih narativa, konstrukcija i interpretacija. U isto vreme, otvaraju se pitanja koja su značajna u kontekstu (savremenog i nekadašnjeg) književnog polja i uredničkog pitanja, odnosno insistira se na problematizacijama (uredničkog) habitusa i autoriteta iz feminističke perspektive.
Ključne reči: Katarina Bogdanović, Selena Dukić, Graditeljke, književno polje, feminizam, intelektualna istorija, žensko autorstvo, studije periodike
Strana: 127-139
Jezik: Srpski
SVAKODNEVICA RADA PREKO INTERNETA I FRILENSERSKIH PLATFORMI U SRBIJI
Apstrakt: Rad se bavi onlajn platformama koje funkcionišu po principu tržišta rada. Cilj istraživanja bio je da se opišu i objasne uslovi i karakteristike rada preko platformi kao što su UpWork, Freelance.com i Fiverr. Pitanje od kojeg rad polazi jeste kako platforme oblikuju svakodnevicu frilensera i frilenserki. Uočene su tri kategorije kroz koje se može promišljati platformski rad. Prvo, načinom na koji je platformski rad organizovan dolazi do komodifikacije sopstva. Frilenseri i frilenserke moraju da rade na izgradnji posebne vrste digitalnog sopstva i usvoje nove obrasce ponašanja. Drugo, za razumevanje platformskog rada potrebno je razumeti odnos privatnog i javnog/poslovnog i načina na koji dolazi do zamagljivanja ovih granica. Na kraju, svakodnevica platformskog rada je oblikovana odnosom globalnog i lokalnog tržišta rada. Svakodnevica platformskog rada na taj način postaje oblikovana istovremeno neoliberalizacijom globalnog tržišta rada kroz platforme i lokalnim kontekstom iz kog frilenseri i frilenserke dolaze.
Ključne reči: platformski rad, komodifikacija sopstva, privatno/javno, globalno/lokalno, trka do dna
Strana: 141-166
Jezik: Srpski
PRIKAZI